|
Hrvojka Mihanovic - Salopek (rod.1961. u Zagrebu) diplomirala je 1984. hrvatsku književnost i jezik na Filozofskom fakultetu Sveucilišta u Zagrebu. Diplomski rad pod mentorstvom dr. Franje Grcevica Karakteristike pripovjednog diskursa Andriceve "Proklete avlije" objavljen je u cjelini u casopisu Revija, Osijek, 1988. Na Filozofskom fakultetu je magistrirala 1990. s temom Hrvatska himnodija od srednjeg vijeka do preporoda, a godine 1998. je doktorirala s temom Hrvatska crkvena himnodija 19. st. (mentor: akademik Josip Bratulic). Godine 1986. primljena je kao asistent pripravnik u Odsjek za književnost, Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Od 2002. izabrana je u zvanje znanstvenog suradnika (docenta), u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU. Kao znanstveni djelatnik sudjelovala je na više znanstvenih projekata. Od 1986. do 1989. radila je na znanstvenom projektu Sabrana djela Ante Kovacica. Od 1991. do 2001. radi na znanstvenom projektu Sabrana djela Milana Begovica u 24 sveska, a sada radi na znanstv. projektu HAZU Hrvatski književni povjesnicari. Od 1997. postaje pocasni, dopisni clan medunarodne Mariološke akademije u Rimu (Pontificia Academia Mariana Internationalis), a od 2001. redovni je clan i predstavnik Vijeca Hrvatskog mariološkog instituta pri KBF-u Sveucilišta u Zagrebu. Do sada je napisala cetiri knjige znanstvenih rasprava: Hrvatska himnodija (od srednjeg vijeka do preporoda), Književni krug, Split, 1992.; Hrvatska crkvena himnodija 19. stoljeca, Biblioteka "Scientiae et Artes", "ALFA", Zagreb, 2000.;Tihi pregaoci visovacko-skradinskog podrucja (Doprinos franjevaca hrvatskoj himnodiji i duhovnoj književnosti), izdanje Franjevacke provincije Presvetoga Otkupitelja, Biblioteka „Ravnokotarski Cvit", knj. br.15, Split, 2004.; Iz duhovnog perivoja, "Ljevak", Zagreb, 2006.
Pored toga napisala je pogovor i priredila više antologija i knjiga sljedecim redoslijedom:
Ivana Brlic Mažuranic-Price iz davnine, Šegrt Hlapic; Biblioteka Croatica - „Rijec", Vinkovci 1997.,
Mato Lovrak- Družba Pere Kvržice, Divlji djecak; Biblioteka Croatica - „Rijec",Vinkovci 1997.,
Grigor Vitez - Izabrane pjesme; Biblioteka Croatica - „Rijec",Vinkovci 1997.
Vanja Radauš- Budenje snova, (neobjavljeno rukopisno pjesništvo Vanje Radauša), „Ljevak", Zagreb, 2000.
Budna struna (pjesništvo Drage Ivaniševica), „Znanje", Zagreb, 2002.
Izabrana djela I. (pjesništvo Zlatka Tomicica), Matica hrvatska Vinkovci, 2003.
Hrvatske narodne pripovijetke, „Znanje", Zagreb, 2003.
Priredila je tri knjige proze Milana Begovica u okviru edicije kritickog izdanja Sabrana djela Milana Begovica, „Ljevak" (projekt je dobio nagradu „Josip Juraj Strossmayer" za najbolji izdavacki projekt 2003.): sv.14. Novele i proze ,"Ljevak", Zagreb, 2002.; sv.13. Proze, „Ljevak", Zagreb, 2003. i sv.15. Proze II, (putopisi), „Ljevak", Zagreb, 2004.
Izabrana djela Ante Kovacica ( Fiškal, Barunicina ljubav, Medu žabari), „Dom i svijet" Zagreb, 2004.
Izabrane basne (Antologija svjetskih i hrvatskih basni), „Znanje", Zagreb, 2004.
Aralica u ocima književne kritike, sv. I. i sv. II., „Znanje", Zagreb, 2006.
Izabrana djela II. (putopisi Zlatka Tomicica), Matica hrvatska Vinkovci, 2006.
Priredila je Zbornik znanstvenih radova Istra u umjetnosti i znanosti od 15. do 17. stoljeca, „Udruga Sveta glazba", Zagreb, 2005.
Dragutin Tadijanovic i Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU, (poseban separat iz casopisa "Kronika", izdanje povodom 100. pjesnikovog rodendana), HAZU, Zagreb, 2006.
Zlatko Tomicic - Izabrana djela III. (putopisi), Matica hrvatska Vinkovci, Vinkovci, 2006.
Divlji poljski cvijet - Zlatko Tomicic, Carmen croaticum - Hrvatsko pjesništvo XX. stoljeca, knj. 18, Vinkovci, 2006.
Izabrane pjesme Jakše Fiamenga, (uz 40. obljetnicu rada) Naklada Boškovic, Split, 2006. (uz priloge: Pogovor, Biografija, Važnija literatura o autoru, Prijevodi).
Ljepota i tajna (monografija i memoari kipara Ante Starcevica) Kršcanska sadašnjost, Zagreb, 2006.
S predavanjima iz podrucja novije hrvatske himnodije (19. i 20. stoljeca) sudjelovala je na više medunarodnih skupova: na mariološkom kongresu u Kevelaeru (Njemacka) 1987.; u Huelvi kod Seville (Španjolska) 1992.; u Censtohovi-Poljska, 1996.; u Rimu, 2000. i 2004.; na Medunarodnom slavistickom kongresu ("American Association for the Advancement of Slavic Studies") u Bostonu- SAD, 1996.; na Medunarodnom kroatistickom skupu Katedre za slavisticku filologiju Filozof. fakulteta Sveucilišta „Lorand Eötvös" u Budimpešti, 2003. i u Pecuhu, 2002. Takoder cesto sudjeluje i na brojnim domacim znanstvenim skupovima kao npr.:"Dani hvarskog kazališta"; kroatisticki i slavisticki kongresi; Isusovci u vjerskom, znanstvenom i kulturnom životu Hrvata; Recepcija Milana Begovica; Religijske teme u književnosti; Hrvatski književni barok i slavonska književnost 18. stoljeca; Književnost u Osijeku i o Osijeku od pocetaka do danas;"Pasionska baština", Skup o Andriji Kacicu - Miošicu, Strossmayerovi dani, "Hrvatski književni povjesnicari" (znanstveni skupovi o Franji Fancevu, Tomi Maticu, Albertu Haleru, Branku Drechsleru Vodniku, Ivanu Milceticu, Milanu Rešetaru), na simpozijima o Tomi Babicu, Petru Kneževicu, Josipu Banovcu, "Nazorovi dani" (Postire, 1996. i 1999.); te na strucnim skupovima "Dani Josipa i Ivana Kozarca", Vinkovci, "Đakovacki susreti hrvatskih književnih kriticara", književni susreti „Dobrojutro more" (Podstrana kod Splita),"Kacicevi dani", „Croatia rediviva" (Brac) itd.
Dosad je objavila više od 100 znanstvenih i strucnih radova u raznim zbornicima i casopisima (Zbornik radova Hrvatskog povijesnog instituta u Becu, Acta Congressus Mariologici-Mariani Internationalis u Rimu, Zbornik "Dani hvarskog kazališta"; zbornici Hrvatskog mariološkog instituta, Forum, Rad HAZU, Kacic, Republika, Kronika HAZU, Studia etnologica croatica, Kolo, Mogucnosti, Zadarska smotra, Umjetnost i dijete, Revija, Obnovljeni život, Marulic, Vijenac, Mosorska vila, Poljica, Sveta Cecilija, Marijin Trsat, Musica sacra i dr.)
Popratila je predgovorom više od 70 knjiga za sljedece izdavacke kuce: "Ljevak", "Mladost", "Znanje", "ABC - naklada", "Mozaik", "Laus", „Albatros" „Nova stvarnost", „Neretva", "Alfa"i "Školska knjiga". Za izdavacku kucu "Mozaik" priredila je za biblioteku "Zlatna lada" dva prirucnika za nastavnike (lektirna djela I.B.Mažuranic i V.Nazora).
Priredila je više strucnih jedinica za "Hrvatski biografski leksikon", za Opcu enciklopediju i Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža", te za "Leksikon hrvatskih pisaca"-"Školske knjige"2000.
Od 1988. do 1998. bila je clan urednicko-redakcijskog odbora casopisa Umjetnost i dijete, a od 2003. urednica je strucnog casopisa „Musica sacra" u Zagrebu. Od 1995. clan je Nacionalnog odbora za djecju knjigu RH. Od 1999. clanica je Društva hrvatskih intelektualki (koje je punopravni clan medunarodne organizacije International Federation of University Women sa sjedištem u Genevi). Od 2005. clanica je Društva za povjesnicu Zagrebacke nadbiskupije "Tkalcic".
Usporedo s književnošcu završila je 1984. studij orgulja na Institutu za crkvenu glazbu pri Katolickom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Clan je Hrvatskog udruženja glazbenih umjetnika od 1986. godine. Dosad se istakla nizom zapaženih koncerata u domovini kao i u inozemstvu (Austrija, Francuska, Madarska, Njemacka, Španjolska, Poljska, Ceška, Argentina i SAD). Ostvarila je cetiri CD-snimke u izdanju kuce HRT-"Orfej" i „Sveta glazba"d.o.o. Dvadeset godina bila je orguljaš Bazilike Srca Isusova, a neko vrijeme i Americkog konzulata u Evangelickoj crkvi u Zagrebu. Sada je orguljaš Župe sv. Marka Križevcanina u Zagrebu. Suradnik je Znanstveno-obrazovnog programa HRTV na kojem je kao scenaristica realizirala sljedece TV-emisije: Klanjam ti se kraljicu - hrvatske božicne pjesme; U smrti se sniva - hrvatske pjesme o smrti, Krkom uzvodno -književni portret Nikole Pulica, Plemenita nit paucine - književni portret Višnje Stahuljak, Stella maris Hrvatskog zagorja (duhovno pjesništvo o Bogorodici), Stella maris sjevernog Jadrana (duhovno pjesništvo o Bogorodici), te u produkciji "Svete glazbe d.o.o." Dubrovacka velika proteturica (štovanje Bogorodice u Dubrovniku). Film Stella maris Hrvatskog zagorja preveden je na njemacki, te je projiciran 23. i 24. travnja, 2004. na „Danima kulture Hrvata" u Freiburgu gdje je doživio zapažen uspjeh, a Dubrovacka velika proteturica prikazana je za Dan državnosti RH u Hrvatskom kulturnom klubu u Buenos Airesu u Argentini, 2006. Sva tri dosad ostvarena filma o hrvatskoj mariološkoj baštini predložena su 20. ožujka 2006. za Natjecaj kojeg raspisuje Pontificia Academia Mariana Internationalis u Rimu. Kao znanstvenik i reproduktivni djelatnik autorica je uvrštena u leksikon Who is who in Croatia, 1993. str. 480 i u Književnu enciklopediju Leksikografskog zavoda.
|
|
